Bosiok !

Nedavno se  Sidran zgrozio kad je u tekstu jednog mladog bosanskog autora spazio izraz "bosiok" namjesto "bosiljak" pa je pravo napao nepismenjaka. Nakon par dana pokajao se zbog žestine prijekora koje je uputio mladom piscu pa ga je viteški zamolio za izvinjenje. Prepao se naime da mladića ne obeshrabri na tegobnom putu ka književnoj karijeri već dovoljno posijanoj trnjem i preprekama od strane nezainteresirane i indiferentne publika. Zaključio pjesnik, velikodušno se pomirio s time da je familijarni izraz 'bosiok' sasvim prihvatljiv. Na koncu konaca, zašto se neizbježni začin za paradajz-mozarella salatu, čuvena aromaticna mirođija koja daje savršen ukus spagetima, ne bi mogla zvati i "bosiok" ?

Bosiok dakle samo je jedan od brojnih primjera pretumbavanja  sufiksa '-lac' i '-ljac' u '-oc'. Nerijetko se u narodnom jeziku može čuti  'tužioc', 'posjetioc', 'čitaoc', 'slušaoc', 'prevodioc'. Konfuziju i navođenje na grešku u jednini izazivaju množine tih riječi.

Osobno smatram da je tzv. familijarna verzija ovih imenica na -oc zgodna jer je kraća, a i za uho ne zvuči loše.   Za dokaz nisu nikome neobični, niti čudnovati sljedeći izrazi i množine: taoci, žaoke, prevodioci, itd.  Svjedoče, bar po mom skromnom mišljenju, da je skraćena, ekonomična forma koja se završava sa  -oc, sasvim prihvatljiva.

Što se tiče slušalaca i slušalica tj. osoba ženskog roda koje slušaju, a ne onih koje stavljamo na, ili u uši,  dobra parada za tu jezičku nedoumicu pronadjena  je u zapadnoj varijanti jezika, tj. slušatelj(ica), čitatelj (-ica), prevoditelj (-ica), itd itd.

Pitam se postoji li negdje kod nas - a ako da - gdje se nalazi, kako funkcionira, ko je financira  specifična ustanova, think tank ili autoritet čija misija je validacija ovog ili onog oblika riječi,  raznovrsnih tuđica, pozajmica, kovanica, razumljivih i pristupačnih običnom smrtniku s četiri, ili osam razreda osnovne, a osobito prilagođavanje, pretvorba i stvaranje termina iz područja znanosti, novih informatičkih, nestvarnih tehnologija i noviteta. 

Da li je to dio posla akademika i da li u Akademiji nauka i umjetnosti postoji neka soba ili kancelarija gdje sjede jezikoslovci-zanatlije-kovači-stvaraoci-alhemičari novih izraza, kombiniraju i eksperimentiraju s njima  osluškujući nove svjetske jezičke trendove, brane duh i integritet BCS-a tj. Bosnian-Croatian-Serbian koji je kod međunarodnih institucija zvanično ime za BuCkuriS-jezik trenutno u upotrebi diljem balkanske Atlantide ...