ZEMALJSKI (2 dio)

Izražavam podršku studentima, srednjoškolcima i svima koji su jučer u Sarajevu protestirali protiv zatvaranja Zemaljskog Muzeja. Pozivam ih da nastave protestne demonstracije, dogadjaje tipa sit-in, rasturanje letaka ispred Muzeja, Ministarstva obrazovanja i kulture, fakulteta, škola, biblioteka, pozorišta, itd. Podržavam sve akcije putem tradicionalnih i elektronskih medija čiji cilj je ponovno otvaranje i normalan rad ove značajne institucije.

Za one koji nisu imali prilike posjetiti Zemaljski Muzej, evo malog opisa onog što sadrži :

1. Arheologija : prahistorija, antički period, Srednji vijek (više od 105 000 eksponata)
   
   
2. Etnologija : svakodnevni život (14 000 eksponata), duhovnost, narodna muzika, oralne tradicije (14 000 eksponata)
   
   
3. Prirodne nauke : geologija, paleontologija, mineralogija, petrologija, botanika, ornitologija, entomologija, zoologija,  čije zbirke na temu biljnog i životinjskog carstva pokrivaju cijelo balkansko poluostrvo
   
   
4. Herbarijumi  i zbirke minerala (naročito onih iz karstičkih predjela), insekata i ptica medju najvažnijim na području Ex-Jugoslavije (više od 1 000 000 uzoraka).

Biblioteka Muzeja je najstarija znanstvena biblioteka na području Bosne i Hercegovine sa bogatim i raznovrsnim kolekcijama.

ZEMALJSKI

Danas, 4 oktobra 2012, zbog finansijskih nedaća, definitivno se zatvara  Nacionalni Muzej Bosne i Hercegovine, poznat kao Zemaljski. 

Osnovan 1 februara 1888, to je naša najstarija kulturno-znanstvena institucija savremenog doba. Zgrada gdje je danas smješten, sagrađena je 1913 prema projektu Karela Parika, jednog od istaknutih arhitekata austro-ugarskog perioda Bosne i Hercegovine (1878-1918).

Zdanje u talijansko-renesansnom stilu od samog početka predvidjeno je za muzejski prostor. U vrijeme njegova planiranja, države Centralne Europe shvatile su da će njihove muzejske zgrade uskoro biti prenatrpane eksponatima. Zato je Zemaljski muzej zamišljen kao skup nekoliko zasebnih paviljona namjenjenih za Arheologiju, Etnologiju, Prirodoslovne znanosti, Upravu muzeja i Biblioteku. Ova odjeljenja skladno uokviruju Botanički vrt gdje je postavljena stalna izložba stećaka. 

Blizu četiri miliona znanstveno obradjenih eksponata stavljeno je na raspolaganje publici, u vidu stalnih ili privremenih izložba, predstavljenih i objašnjenih u Glasniku Nacionalnog Muzeja BiH, osnovanom 1889.

Šta će se dogoditi sa nacionalnim blagom koje svjedoči o kulturnoj i prirodoslovnoj povijesti ove zemlje ?

Šta će biti sa znanstvenim programima i projektima iz biologije, botanike, zoologije, geologije, arheologije, etnologije i historije ? 

Da li je odliv mozgova neumitan i nezaustavljiv u ovoj tužnoj i jadnoj zemlji ?