Hljeba i (c)igara

Marta 1992 godine, nakon bombardiranja, izgorio je do temelja Orijentalni Institut u Sarajevu. U njemu su se uglavnom nalazili pravni, sudski i katastarski dokumenti. Predstavljao je neku vrstu lične karte Bosne i Hercegovine za četvorostoljetni osmanski period.

Augusta 1992 godine, u bombardiranoj Vijećnici gdje se nalazila Nacionalna i Univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, izbio je požar u kome je izgorilo oko dva miliona publikacija : knjiga, enciklopedija, rječnika, časopisa, geografskih karti, zvučnih snimaka, itd. Među njima, nenadoknadiv je gubitak svjedoka izdavačke aktivnosti, osobito novina, časopisa, periodike općenito, objavljene tokom Drugog svjetskog rata.

Oktobra 2013 godine, uprkos protestima muzejskog osoblja i studenata, definitivno se zatvara Zemaljski ili Nacionalni Muzej Bosne i Hercegovine. Posjetila sam njihov vebsajt i našla sljedeće informacije koje su me rastužile. Evo kratkog sažetka o sadržini Muzeja :

Odjeljenje za arheologiju imalo je odsjeke za prahistoriju, antiku, srednji vijek, dokumentaciju i laboratoriju za konzervaciju.

Zbirke Odjeljenja za prirodne nauke obuhvatalo je živi i neživi svijet Bosne i Hercegovine i drugih zemalja. Sadržavalo je oko 
2 000 000 uzoraka, većinom prikupljenih terenskim istraživanjima i manjim dijelom dobivenih razmjenom, poklonima ili otkupom. Odjeljenje činilo je Geološki, Zoološki i Botanički odsjek u sklopu kojeg je postojao Botanički vrt.

Odjeljenje za etnologiju otslikavalo je izgled bosanskohercegovačke tradicionalne gradske kuće. Prikupljanje etnološkog materijala otpočelo je sa osnivanjem Muzeja 1888 g. kada su otkupljeni veoma vrijedni etnološki predmeti (kao naprimjer kompleti narodnih nošnji). Odjeljenje se bavilo muzeološkim, naučnoistraživačkim i pedagoškim radom.

Tokom demonstracija od prije nekoliko dana, izgorio je Historijski arhiv Bosne i Hercegovine u kome se, sudeći prema vebsajtu institucije, čuvala arhivska građa od otomanskog perioda do kraja Drugog svjetskog rata. Tu su se nalazile Zbirka poklona i otkupa, Zbirka personalnih dosjea, novopreuzeti fond Doma za ljudska prava BiH u kojem je 40.000 dosjea, zatim mikrofilmovi iz raznih arhiva, kopije iz bečkih arhiva, dokumentacija Komisije za utvrđivanje ratnih zločina iz Drugog svjetskog rata, arhiv koji se odnosi na Višu sudačko-šerijatsku školu u BiH, građa iz perioda Kraljevske banske uprave Drinske Banovine i NDH... 

U zbirci je bilo desetak orijentalnih rukopisa, nekoliko fermana, berata, buruldija i kaligrafskih dijela izuzetne vrijednosti …